dojenje je najprirodniji dar, najzdraviji način ishrane novorođenčeta, odojčeta i malog deteta do navršene druge godine. majčino mleko predstavlja hranu koja je prirodno najviše prilagođena potrebama i mogućnostima zdravog odojčeta. dojenje i majčino mleko unapređuju zdravlje majke, deteta, i zdravlje tokom čitavog života.
majčino mleko
ne samo sastav već je i količina mleka prilagođena uzrastu deteta i njegovim potrebama i zato majčino mleko predstavlja standard ishrane. nivo belančevina u humanom mleku je poprilično nizak ali je njihov anokiselniksi sastav maksimalno prilagođen potrebama odoječata. u majčinom mleku dominiraju proteini surutke nad proteinima kazeina. amino-kiselina taurin iz majčinog mleka je važna razvoj centralnog nervnog sistema.
glavni ugljeni hidrat mleka je laktoza, izvor je energije i favorizuje rast laktičinih bakterija (imaju zaštitnu ulogu protiv bakterija, virusa i mogu prevenirati razvoj alergijskih bolesti). majčino mleko ima neprocenjivu vrednost za razvoj, jer sadrži sve što je potrebno za fizički, psihički, socijalni, emocionalni i saznajni razvoj, razvoj svih čula i inteligencije i štiti od mnogih infekcija i alergija.
zašto dojiti?
prednosti dojenja za majku su mnogostruke: pomaže uspostavljanju emocionalne veze sa detetom, smanjuje rizik od post porođajne depresije, smanjuje krvarenje posle porođaja i rizik od pojave anemije, doprinosi normalizaciji telesne mase, a dugoročni efekti su smanjivanje rizika od pojave osteoporoze i pojave malignih oboljenja dojke i jajnika. dojenje doprinosi skladnijim porodičnim odnosima, rasterećuje porodični budžet, štedi vreme.
dodir kao nadogradnja dojenja
od rođenja, dodir je od ključnog značaja za psihički i fizički razvoj. bebe koje su doživele dodir “kože na kožu” uspešno sisaju, smirenije su i bolje spavaju. bebe položene na stomak majke odmah po rođenju u prvih 30 minuta instinktivno žele doći do majčine bradavice. kontakt koža na kožu, ako nema medicinskih prepreka, treba održavati u prvih 60 minuta po rođenju bebe.
takođe, ovakav dodir omogućava mami i bebi da se upoznaju. mame u ovom slučaju osećaju sigurno i sposobno u ispunjavanju potreba bebe. osim važnosti ranog hranjenja i za stvaranje privrženosti, beba u naručju majke može pomoći da se brže izbaci posteljica, čime se smanjuje rizik od obilnog post porođajnog krvarenja. dodirom koža na kožu pospešuje se dojenje. bebe se ovako odmah upoznaju majčin miris i dodir. izlaganje bakterijama na koži majke, pomaže razvoju imunog sistema.
koža na kožu – organski odnos
kontakt koža na kožu je blagotvorna za bebu bilo koje dobi. naročito se preporučuje majkama koje imaju problem sa dojenjem. prednosti za bebe koje sa majkom imaju kontakt kožu na kožu su višestruke, ali se pouzdano zna da zbog te vrste bliskosti imaju ujednačenije disanje i otkucaje srca, da manje plaču, nivo šećera u krvi im raste. uostalom, ležeći na majčinim grudima, bebe slušaju najljepšu muziku – otkucaje maminog srca, koja ih opušta i uspavljuje.
novorođenčad su u značajno meru osetljiva na promene temperature, tako da je od izuzetnog značaja vrsta tkanine od kojih je načinjena bebina odeća, ako se pitamo koji je najbolji izbor za bebe koje su osetile prednosti dodira kože na kožu, onda je to svakako prirodni organski pamuk.
dojenje kao dar prirode
dojenje
dojenje je najprirodniji dar, najzdraviji način ishrane novorođenčeta, odojčeta i malog deteta do navršene druge godine. majčino mleko predstavlja hranu koja je prirodno najviše prilagođena potrebama i mogućnostima zdravog odojčeta. dojenje i majčino mleko unapređuju zdravlje majke, deteta, i zdravlje tokom čitavog života.
majčino mleko
ne samo sastav već je i količina mleka prilagođena uzrastu deteta i njegovim potrebama i zato majčino mleko predstavlja standard ishrane. nivo belančevina u humanom mleku je poprilično nizak ali je njihov anokiselniksi sastav maksimalno prilagođen potrebama odoječata. u majčinom mleku dominiraju proteini surutke nad proteinima kazeina. amino-kiselina taurin iz majčinog mleka je važna razvoj centralnog nervnog sistema.
glavni ugljeni hidrat mleka je laktoza, izvor je energije i favorizuje rast laktičinih bakterija (imaju zaštitnu ulogu protiv bakterija, virusa i mogu prevenirati razvoj alergijskih bolesti). majčino mleko ima neprocenjivu vrednost za razvoj, jer sadrži sve što je potrebno za fizički, psihički, socijalni, emocionalni i saznajni razvoj, razvoj svih čula i inteligencije i štiti od mnogih infekcija i alergija.
zašto dojiti?
prednosti dojenja za majku su mnogostruke: pomaže uspostavljanju emocionalne veze sa detetom, smanjuje rizik od post porođajne depresije, smanjuje krvarenje posle porođaja i rizik od pojave anemije, doprinosi normalizaciji telesne mase, a dugoročni efekti su smanjivanje rizika od pojave osteoporoze i pojave malignih oboljenja dojke i jajnika. dojenje doprinosi skladnijim porodičnim odnosima, rasterećuje porodični budžet, štedi vreme.
dodir kao nadogradnja dojenja
od rođenja, dodir je od ključnog značaja za psihički i fizički razvoj. bebe koje su doživele dodir “kože na kožu” uspešno sisaju, smirenije su i bolje spavaju. bebe položene na stomak majke odmah po rođenju u prvih 30 minuta instinktivno žele doći do majčine bradavice. kontakt koža na kožu, ako nema medicinskih prepreka, treba održavati u prvih 60 minuta po rođenju bebe.
takođe, ovakav dodir omogućava mami i bebi da se upoznaju. mame u ovom slučaju osećaju sigurno i sposobno u ispunjavanju potreba bebe. osim važnosti ranog hranjenja i za stvaranje privrženosti, beba u naručju majke može pomoći da se brže izbaci posteljica, čime se smanjuje rizik od obilnog post porođajnog krvarenja. dodirom koža na kožu pospešuje se dojenje. bebe se ovako odmah upoznaju majčin miris i dodir. izlaganje bakterijama na koži majke, pomaže razvoju imunog sistema.
koža na kožu – organski odnos
kontakt koža na kožu je blagotvorna za bebu bilo koje dobi. naročito se preporučuje majkama koje imaju problem sa dojenjem. prednosti za bebe koje sa majkom imaju kontakt kožu na kožu su višestruke, ali se pouzdano zna da zbog te vrste bliskosti imaju ujednačenije disanje i otkucaje srca, da manje plaču, nivo šećera u krvi im raste. uostalom, ležeći na majčinim grudima, bebe slušaju najljepšu muziku – otkucaje maminog srca, koja ih opušta i uspavljuje.
novorođenčad su u značajno meru osetljiva na promene temperature, tako da je od izuzetnog značaja vrsta tkanine od kojih je načinjena bebina odeća, ako se pitamo koji je najbolji izbor za bebe koje su osetile prednosti dodira kože na kožu, onda je to svakako prirodni organski pamuk.
dr Ivana Filipović